Dođite na 25. konferenciju DORS/CLUC!

Konferencija koja zbližava programere i sistem administratore, koja teme slobodnog i otvorenog softvera sučeljava poslovnom svijetu i njihovoj primjeni u poslovanju, ali ističe i filozofsku stranu i važnost slobode tehnologija u modernom digitalnom društvu će se održati na zagrebačkom FER-u 19. i 20. travnja 2018.

Jubilarna, 25. po redu konferencija, duge tradicije i jednako dugačkog imena: DORS/CLUC (Dani otvorenih računalnih sustava / Croatian Linux Users’ Conference). Počela je u doba16-bitnih PC-eva, starija od gotovo svih alata koje svakodnevno koristimo na računalima: Git i Docker nisu postojali, popularna desktop okruženja za Linux, kao što su Gnome i KDE nisu postojali, a Linux je tada bio tek projekt u začetku.

Od tih početaka se mnogo toga promijenilo. Kako je rastao utjecaj Linuxa i alata i tehnologija otvorenog koda, tako se mijenjao i fokus i veličina konferencije. Ono što je uvijek ostalo isto je strast i predanost prema dijeljenju znanja i iskustava svih posjetitelja i predavača koju znaju samo oni koji su posjetili ovu konferenciju.

DORS/CLUC 2018 ponovno donosi pregršt zanimljivih programerskih i sistem-administratorskih predavanja, koje će kroz dva dana održati više od 25 priznatih domaćih i stranih stručnjaka.

Henne Vogelsang, voditelj tima koji u poznatoj njemačkoj tvrtci SUSE razvija i održava Open Build Service će održati pozvano predavanje o digitalnoj evoluciji i izazovima za demokraciju s kojima se društvo suočava i dati svoj pogled na važnost otvorenih tehnologija iz perspektive nekoga tko se njima kao programer bavi više od 20 godina. Naziv predavanja je “The Digital Evolution”.

Igor Ljubunčić, fizičar i Linuxaš u duši s mnogo godina iskustva u industriji visoke tehnologije i sistem administracije će dati svoje viđenje što zajednica korisnika i programera Linuxa mora učiniti kako bismo 2050. godine imali stabilne, održive i iskoristive tehnologije, u predavanju pod nazivom “The Future is Old”.

Hand de Raad i Robin Edgar, nizozemski poduzetnici i freelanceri će zajednički održati predavanje kojim će argumentirati da Mare Librum, tekst kojim je u 17. stoljeću East India Trading Company zatražila od nizozemske vlade da praktično legalizira piratstvo, ustvari slično tome što se danas događa s otvorenim tehnologijama – koje su katalizator mnogim tvrtkama da stvore proizvode koji donose profit kroz osobne podatke korisnika, tj. prodajom zaključaka i ostvarivanjem poslovnih prilika koje iz tih podataka proizlaze. Naravno, sve to bez profita za vlasnika tih podataka – krajnjeg korisnika. Predavanje nosi naslov “Mare Librum, How a Dutch Pirate Law From the 17th Century Applioes to The Internet and (Free) Software”.

Marc-André Pezin, marketing manager u VATES, kompaniji koja je brine za alat za upravljanje oblakom Xen Orchestra, a od nedavno su pokrenuli i XCP-ng project, verziju potpuno otvorenog koda Xen servera. Na konferenciji će ispričati o tome kako su Kickstarterom i uz podršku zajednice pokrenuli projekt, alternativu Citrix XenServer hypervisora. Naslov predavanje je  “XCP-ng : An Open Source story”.

Ovo je tek mali dio onoga što konferencija nudi, za registraciju i sve detalje pogledajte web konferencije: 2018.dorscluc.org.

Održana 23. DORS/CLUC konferencija

20160511_dors_d_marta_reljanovic_12Od 11. do 13. svibnja, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, HrOpen je u suradnji s HULK-om i ove godine organizirao 23. po redu konferenciju Dani otvorenih računarskih sustava / Croatian Linux Users’ Conference – DORS/CLUC 2016.

Posjetilo nas je ukupno više od 300 posjetitelja, online uživo je bilo više od 1300 gledanja predavanja, a uz 6 pozvanih, tu je bilo još 38 predavača koji su došli iz 11 država: Njemačke, Italije, Turske, Bugarske, Mađarske, Švicarske, Albanije, Nizozemske, Grčke, Francuske i Hrvatske!

Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez naših partnera.

Fakulteta elektrotehnike i računarstva koji je i ove godine osigurao prostor za konferenciju.

Srca koje je pomoglo u pripremi programa, popratilo nas posebnim izdanjem lista Srce novosti i kroz nagradnu igru sretnom posjetitelju omogućilo pohađanje 1. razine obrazovanja Sistemski administrator programa edu4IT!

CARnet je kao i prethodnih godina osigurao snimanje predavanja a u vrijeme konferencije je prvi puta u povijesti bilo moguće pratiti događanja i strujanjem uživo!

Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) je ove godine podržala organizaciju konferecije uvrstivši ju u popis državnih skupova iz Informatike. To je omogućilo da nastane potpuno nova komponenta konferencije pa su KSET i FER-ova Šuza, također partneri konferencije, pripremili niz radionica za profesore Informatike srednjih i osnovnih škola.

Osim radionica, KSET je zadnji dan konferencije također organizirao Linux install fest uz povoljne palačinke, a Foto sekcija KSET-a je osigurala da konferencija bude popraćena odličnim fotografijama!

Bogat program

Nakon dugo vremena, konferencija je održana uz čak 5 paralelnih staza predavanja. Dvije paralelne staze predavanja i tri paralelne staze radionica ukupno je tako činilo 16 radionica i 33 predavanja kojima bi bilo moguće, kada bismo ih održali zaredom, napuniti više od 4 dana konferencije ili ukupno više od 30 sati programa!

Multimedija, snimke

Dvije glavne staze predavanja je u vrijeme događanja uz pomoć našeg dugogodišnjeg partnera CARNeta bilo moguće uživo pratiti putem Interneta, a snimke su dostupne ovdje! Dio atmosfere s konferencijske zabave pogledajte na slikama ili posjetite Flickr i pogledajte kako je cijela konferencija izgledala.

Ostale fotografije pogledajte na Flickru!

 

Svim partnerima, sponzorima i medijskim pokroviteljima još jednom veliko hvala na podršci i zajedničkom trudu da stvorimo još jednu uspješnu DORS/CLUC konferenciju, planiranje sljedeće konferencije je već u tijeku!

 

Građanske inovacije – od natječaja za aplikacije do civilnog hakiranja

Sjedinjene Američke Države pokrenule su portal otvorenih podataka data.gov u svibnju 2009. godine sa 47 skupova podataka. Velika Britanija uslijedila je sa zatvorenom beta verzijom u rujnu 2009. godine i s potpunim otvaranjem prema javnosti u siječnju 2010. godine.

Danas data.gov raspolaže s preko 130.000 skupova podataka a data.gov.uk s preko 20.000 skupova podataka na kojima su nastale mnoge korisne aplikacije.

I Hrvatska će se uskoro pridružiti otvorenim vladama s pokretanjem prvog hrvatskog portala za otvorene podatke sagrađenog na otvorenom kodu – data.gov.hr – koji je najavljen početkom 2015.

Natjecanja za aplikacije i druge vrste manifestacija civilnog hakiranja pomažu u podupiranju razvoja velikih (i rastućih) zajednica koje se sada mogu okupiti i bolje surađivati. Rješenja do kojih te skupine dolaze sve su snažnija i mislim da se na njih s pravom gleda kao na dio odgovora na probleme s kojima se vlada suočava pri korištenju tehnologija i u efikasnom obavljanju posla.

U konačnici, natječaj za najbolju aplikaciju ima pozitivan i dugoročan ekonomski učinak, bez obzira na to dostavljaju li korisnu tehnologiju. Takvi natječaji kataliziraju grupe tehnologa unutar i izvan vlade, koji se zalažu za poboljšanje života stanovnika i posjetitelja
– Anthony Townsend, Smart Cities

Danas se mnogo građanskih hakiranja događa izvan natjecanja za aplikacije, ili čak izvan samih hakatona. Hakiranje je redovita aktivnost koja se događa svaki tjedan ili mjesec u raznim manjim lokalnim skupinama.

Nasuprot onom što sada mislite, “civilni hakeri” nisu vrsta hakera kojima je svrha činiti štetu – upravo suprotno. Civilni hakeri su tehnologisti, aktivisti, dizajneri, poduzetnici, inženjeri – svi koji su voljni surađivati s ostalima u stvaranju, građenju i inovaciji u izazovima njihovog susjedstva, gradova, općina, županija i države.

Pridružite nam se na CodeAcrossu

Od raznih opcija koje se iznose u posljednjih nekoliko godina s ciljem poboljšanja načina na koji vlada primjenjuje tehnologiju, smatram da postoje tri osnovne teme koje možemo identificirati:

  • Reforma vladinog procesa nabave (jer se odnosi na akviziciju IT opreme).
  • Izgradnja unutrašnje sposobnosti vlade da bolje upravlja IT projektima (osobito onim većim projektima).
  • Postavljanje API-ja i puštanje otvorenih podataka kako bi se stvorila platforma na kojoj treće strane mogu razvijati nove aplikacije i usluge (“vlada kao platforma”).

Kako bi se riješio ovaj sveobuhvatni problem, potreban je svaki od ova tri pristupa u određenoj mjeri – sva tri trebaju biti u međusobnoj ravnoteži. Od ove tri teme, ona koji traži najradikalniji pristup od načina na koji vlada trenutno radi, jest onaj treći – pretvaranje vlade u platformu.

Opseg promjena koje se moraju primijeniti na trenutačni proces nabave zasigurno je ogroman, a vlade imaju dug put do stvaranja kapaciteta za uspješno upravljanje IT projektima kakvo vidimo u organizacijama privatnog sektora. No, napredak na tim područjima uključuje promjene – dramatične onoliko koliko bi morale biti – na postojećim procesima, a ne na izumu nekih novih.

Ideja o stvaranju vlade kao platforme i omogućavanju agencija da surađuju s vanjskim strankama (izvan tradicionalnih načina ugovaranja), kako bi razvile aplikacije za njihove izborne jedinice, mogla bi djelovati kao vrlo radikalna promjena. To zahtijeva od vlade djelomično odricanje od kontrole nad novim stakeholderima, razvijanje mehanizama za angažiranje i suradnju s tim stakeholderima te ponovno osmišljavanje svoje uloge u lancu pružanja IT usluga – kako ne bi više bili jednostran tvorac rješenja kojima se koristi vlada i koja se koriste za vladu, i kako bi omogućili drugima da sudjeluju u izgradnji.

Unatoč percipiranoj novosti ovog pristupa u svijetu tehnologije, iza nje je zapravo duga povijest oslanjanja na vanjske volontere koji su pomagali u provođenju važnih vladinih usluga – onih koje se nastavljaju i danas. Ustvari, postoji bogat spektar primjera koje možemo promatrati u suvremenom poslovanju vlade: ono uključuje oslanjanje vlade na vanjske volontere u pružanju osnovnih javnih usluga.

Vjerujem da su ovi primjeri ključni za informiranje o načinu na koji bi vlade trebale surađivati s vanjskim civilnim hakerima na razvoju novih rješenja koja mogu poboljšati učinkovitost vlade i kvalitetu usluga koje pruža.

Zainteresirani za ovu tematiku mogu se i ove godine pridružiti ekspertnoj skupini Programiraj za Hrvatsku koja ove godine organizira drugi po redu CodeAcross Hrvatska 2015 – događaj na kojem očekujemo uspostavu važnih čimbenika u pravu na pristup informacijama i otvorenim podacima uz korištenje slobodnog koda.

Na neki način, civilno hakiranje je manifestacija nezadovoljstva vladinim službama. I dok je vjerojatno nezadovoljstvo radom vlade u nekoj mjeri uvijek postojalo, širenje otvorenih podataka i moćnih, jeftinih alata za korištenje tim podacima za izgradnju novih aplikacija, omogućilo je građanima da izrade vlastita sučelja za interakciju s njihovom vladom.

Postoji obilje primjera koji ukazuju na to kako vanjski suradnici razvijaju rješenja baziranim na podacima koje pružaju i održavaju tijela javne vlasti kako bi ispunili očekivanja ili upozorili na problem čije bi rješavanje inače potpalo pod službenu odgovornost tijela javne vlasti.

Prije civilnog hakiranja, ljudi nisu mogli osmisliti vlastitu interakciju s vladom kakva im odgovara ili promijeniti način na koji se predstavljaju informacije i usluge vlade. Sada se to može vrlo lako učiniti. Za birokraciju to predstavlja ogroman izazov i, na mnogo načina, ogromnu priliku.

Pridružite nam se na CodeAcrossu

CodeAcross je vikend građanskih inovacija koje se od 20. do 22. veljače događa istovremeno u mnogo gradova diljem svijeta. Taj vikend je također i međunarodnim Dan otvorenih podataka!

Pozivamo zajednicu da proispita ekosustav u kojem otvoreni podaci mogu postati alat efikasnijeg donošenja odluka i efikasnije usluge, može potaknuti ekonomiju i ojačati građane da uzmu aktivnu ulogu za boljitak svoje zajednice.

Sačuvajte datume – CodeAcross Hrvatska 2015:

petak, 20. veljače 2015.
subota, 21. veljače 2015.

Ulaz – besplatan

Pogledajte raspored.

CodeAcross 2014 infographic

CodeAcross Hrvatska 2014, 21. – 22. veljače u Zagrebu

CodeAcross je slavlje građanskih inovacija koje se događa istovremeno u mnogo gradova diljem svijeta od 21. do 23. veljače. Taj vikend je također i internacionalni Dan otvorenih podataka! Tematika ovogodišnjeg događaja je “više od transparentnosti” – pokrenimo otvorenu vladu korak dalje i ne fokusirajmo se samo na otvaranje javnih podatka već i na korištenje tih podataka.

CodeAcross Hrvatska 2014. će se održati u Chilloutki u Zagrebu, Ilica 15/1.

Za više informacija, novosti i program posjetite službenu web stranicu događaja: http://codeforcroatia.open.hr/codeacross/