Akademija otvorenih podataka za mlade

Pula, 2. rujna 2016. godine – Svježe ideje i visokospecijalizirana znanja koja posjeduju mladi, u sinergiji s podacima javnog sektora na lokalnoj razini spremnim za ponovnu uporabu u neke nove, inovativne svrhe, rezultirali su predstavljanjem mogućih novih usluga za građane i lokalnu zajednicu, i to u vidu aplikacija za mobitele i druge platforme.

Najkraći je to način da se opiše ishod, ali i inspirativna atmosfera koja je vladala na drugoj po redu Akademiji otvorenih podataka za mlade, koja je održana u Puli, od 28. kolovoza do 2. rujna 2016., u organizaciji Povjerenice za informiranje i Hrvatske udruge za otvorene sustave i Internet, uz potporu Grada Pule i Studentskog centra Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te brojnih drugih partnera i sponzora.

logo2016

Akademiju je pod stručnim vodstvom hrvatskih i stranih stručnjaka pohađalo 24 mladih iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Južne Afrike. Uspjeh Akademije ogleda se u partnerstvu i suradnji stručnjaka iz javnog, privatnog i civilnog sektora u rješavanju problema s kojima se suočavaju lokalne zajednice, kao i poticanju inovativnosti mladih sudionika, koji su radom u timu iznjedrili 4 ideje: aplikacija TINJA koja na interaktivnoj mapi omogućava pronalazak financijski isplativih lokacija s dovoljno sunčeve energije za ugradnju solarnih panela te istovremeno povezuje tvrtke zainteresirane za izgradnju panela s nezaposlenom mladom populacijom; aplikacija MINE koja na jednom mjestu građanima lokalne zajednice omogućava pristup svim informacijama o javnim dobrima te im omogućuje uključivanje u proces donošenja odluka; aplikacija MENTOR GYM koja profesionalcima iz određene struke omogućuje da postanu mentori na način da ih spaja s potencijalnim vježbenicima, odnosno onima koji traže ili žele promijeniti posao; aplikacija LOBI koja potiče prodaju lokalnih proizvoda kroz ulaganja građana u lokalne obrtnike i male poduzetnike i sustava nagrađivanja građana korištenjem kupona kod istih. Tijekom osmišljavanja aplikacija pokazala se potreba za otvaranjem što više skupova podataka, poput različitih geolokacijskih i meteoroloških podataka, podataka vezanih za okoliš, izvore energije, turizam, kulturu, infrastrukturu, zaposlenost itd.

Po završetku Akademije održana je konferencija za medije, koju su otvorili gradonačelnik Pule g. Boris Miletić, istarski župan g. Valter Flego i rektor Sveučilišta u Puli g. Alfio Barbieri, a o širem okviru otvorene vlasti i otvorenih podataka govorili su povjerenica za informiranje dr. sc. Anamarija Musa, član upravnog odbora udruge HROpen Miroslav Schlossberg, nezavisna izvjestiteljica za Hrvatsku Partnerstva za otvorenu vlast Ivona Mendeš te tehnička ministrica uprave dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović.

Slike: Open Youth Academy, dijeljeno pod Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0)

Povjerenica za informiranje dr. sc. Anamarija Musa tom je prilikom istaknula: „Informacije javnog sektora predstavljaju nedovoljno iskorišten, ali ogroman potencijal za poboljšanje svakodnevnog života građana i poduzetnika te propulzivni razvoj gospodarstva temeljenog na novim tehnologijama i da je upravo taj moment bio izuzetno vidljiv na Akademiji. Uređeno društvo koristi sve svoje potencijale, i to na optimalan način, a otvaranje podataka javnog sektora bitan je preduvjet za razvoj svakog društva u 21. stoljeću“.

Također, tehnička ministrica uprave dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović je u svom obraćanju izrazila velik entuzijazam što se tiče provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Hrvatskoj, ističući kako je smatra izuzetno važnom te da kao istraživačica, ali i kao ministrica i predsjednica Savjeta navedene Inicijative smatra izuzetno važnom suradnju svih dionika: predstavnika vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, predstavnika akademske zajednice, civilnog društva i samih građana, čemu trebaju pridonijeti otvoreni podaci te općenito otvorenost i transparentnost vlasti na svim razinama.

Potom su 4 tima mladih iz čitavog svijeta predstavila navedene ideje za izradu aplikacija za mobitele i platformi koje koriste različite otvorene podatke javne uprave, zorno prikazujući kako pravilno upotrijebljeni već postojeći podaci javne uprave mogu donijeti poboljšanja i bolje usluge u svakodnevni život lokalne zajednice, razvoj postojećih usluga i poticanje održivog razvoja.

Pobjednički tim TINJA je istoimenom aplikacijom osvojio kao nagradu put u Pariz na Globalni summit inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast (OGP).

Akademiju omogućili sponzori i partneri:
Combis, Etalab, Fakultet organizacije i informatike, Grad Pula, Hakom, Hrvatska zajednica županija, Hrvatski savez informatičara, Istarski eko proizvodi, Ketchup Agency, Microsoft, Ministarstvo uprave, Netokracija, Omega Software, Open Data Kosovo, Open Government Partnership, ProPuh, Regional Cooperation Council, Studentski centar Pula, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Switzerlab, The Engine Room, Transparency International BiH, UNDP, Ured za udruge Vlade RH, Veleposlanstvo Francuske Republike u RH, Veleposlanstvo Kanade u RH, Veleposlanstvo Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u RH, Verax, Zelena Istra

Konferencija Otvoreni podaci i civilni hakeri: od usamljenih primjera do standarda

CodeAcross & OpenDataDay banner

Hrvatska udruga za otvorene sustave i internet,
ekspertna skupina Programiraj za Hrvatsku
pozivaju Vas na konferenciju

Otvoreni podaci i civilni hakeri: Od usamljenih primjera do standarda

koja će se održati u
petak, 4. ožujka 2016. godine
10.00-14.00 sati
u Algebri, Ilica 242, Zagreb

Povodom međunarodnog Dana otvorenih podataka, udruga HrOpen i njena ekspertna skupina Programiraj za Hrvatsku, uz podršku GONG-a, Povjerenika za informiranje i neformalne inicijative HollaBack! Hrvatska, Vas pozivaju da u petak, 4. ožujka 2016. sudjelujete na otvorenju vikenda građanskih inovacija i panel diskusiji o učenju programiranja u školama u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj. Sudionici će raspravljati o postignutom napretku, ali i izazovima u reformi školskog kurikuluma za informatiku.

Cilj ove konferencije omogućiti je raspravu s ključnim dionicima iz vladinog sektora, poduzetnika, neprofitnog sektora i građana u svrhu podizanja svijesti i stvaranja mreže mladih u području programiranja inovativnih rješenja korištenjem otvorenih podataka, kao i ideje za buduće projekte.

U sklopu konferencije održat će se panel diskusija na kojoj će sudjelovati predstavnici vlade, udruga, privatnog sektora i građani, s koje se kao ishod očekuje formulacija preporuka za kvalitetniju edukacija mladih u području programiranja.

Dodatno, svrha okruglog stola je i razmjena gledišta, iskustava i ideja za prevladavanje prepreka u naporima različitih društvenih dionika da se u pogon stavi ovaj značajan resurs – potencijal informacija javnog sektora u svrhu društveno-gospodarskog rasta.
Okrugli stol je namijenjen stručnoj javnosti, prije svega obrazovnom sektoru, profesorima i učiteljima informatike, privatnom IT sektoru, službenicima za informiranje, urednicima i administratorima podatkovnih čvorova u javnom sektoru, službenicima koji su zaduženi za web sadržaj, stručnjacima za otvorene podatke, kao i drugim zainteresiranim osobama.

Uz izlaganja Povjerenice za informiranje, predstavnika Ministarstva uprave, stručnjaka za školski kurikulum, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva, predviđena je i otvorena rasprava na kojoj će sudionici razmijeniti stajališta i iskustva vezana uz razvoj kodiranja u Republici Hrvatskoj i njegovoj praktičnoj primjeni, te razmotriti daljnje korake u kontekstu ostvarenja tog cilja.

PROGRAM

9.30 – 10.00 REGISTRACIJA
10.00 – 12.00 PANEL DISKUSIJA

  • Anamarija Musa, Povjerenica za informiranje RH
  • Tomislav Vračić, načelnik sektora za infrastrukturu, Ministarstvo uprave RH
  • Lidija Kralj, voditeljica stručne radne skupine za kurikulum informatike
  • Bela Ikotić, Business incubator BIOS ltd. (Member of Osijek Software City)
  • Vedrana Miholić, ambasadorica eSkills inicijative i predsjednica udruge Programerko
  • Eben Groenwald, UK lead for Coding Education Policy
  • Tomislav Ciceli, voditelj Službe za Nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka u Sektoru za infrastrukturu prostornih podataka, DGU

12.00 – 12.30 KAVA
12.30 – 14.00 RASPRAVA – TRIBINA

  • Izazovi u radu s otvorenim podacima javne uprave
  • Izazovi u programiranju aplikacija koje koriste otvorene podatke javne uprave
  • Daljnji koraci i suradnja na razvoju programiranja za mlade u Republici Hrvatskoj

Potvrdite vaš dolazak!

 

U nastavku konferencije, održati će se vikend hackathon na kojemu će sudionici moći razviti open source aplikacije za pomoć građanima. Više o hackathonu pogledajte na stranici događaja i GitHub repozitoriju.

 

Sponzori:
CAC & ODD 2016 sponsors

CodeAcross & OpenDataDay hackathon

Foto: Stjepan Zlodi, CodeAcross Hackathon 2015
Foto: Stjepan Zlodi, CodeAcross Hackathon 2015

Hrvatska udruga za otvorene sustave i internet,
ekspertna skupina Programiraj za Hrvatsku
pozivaju Vas na hackathon

CodeAcross & OpenDataDay 2016

koji će se održati u
subotu, 5. ožujka 2016. godine. i
nedjelju, 6. ožujka 2016. godine
10.00-19.00 sati
na FER-u, Unska 3, Zagreb

Povodom međunarodnog Dana otvorenih podataka, udruga HrOpen i njena ekspertna skupina Programiraj za Hrvatsku, uz podršku GONG-a, Povjerenika za informiranje i neformalne inicijative HollaBack! Hrvatska, Vas pozivaju da za vikend, 5. i 6. ožujka 2016. sudjelujete na hackathonu, čiji će sudionici imati priliku razvijati aplikacije otvorenog koda vezanih uz vizualizacije na karti, javnu nabavu, pravo na pristup informacijama, ali timovi mogu odabrati i druga područja.

Uz podršku sponzora, organizatori su osigurali vrijedne nagrade. Sudionici hackathona na imaju osiguran ručak.

Organizatori pokrivaju određeni broj stipendija za pokrivanje troška puta i smještaja za sudionike koji dolaze izvan Zagreba:
– obrazac za prijave na stipendije
uvjeti stipendiranja

PROGRAM za subotu i nedjelju
9.30 – 10.00 REGISTRACIJA
10.00 – 14.00 HACKATHON
14.00 – 14.30 RUČAK
14.30 – 19.00 HACKATHON

RSVP: potvrdite vaš dolazak

 

Sponzori:
CAC & ODD 2016 sponsors

Izvještaj projekta pravo na pristup informacijama za 2015.

Projekt HrOpen ekspertne skupine Programiraj za Hrvatsku pravo na pristup informacijama pokrenut je 21. veljače 2015. na CodeAcross/OpenDataDay 2015 hackathonu u Zagrebu. Od travnja 2015. do predstavljanja javnosti 9. lipnja 2015. Imamo pravo znati bio je u beta fazi. Do kraja 2015. godine Imamo pravo znati imao je ukupno 4310 transakcija što uključuje zahtjeve za pristup informacijama, zahtjeve za ponovnu uporabu informacija, zahtjeve za dopunu odnosno ispravak informacija, odgovore i zaključke tijela javne vlasti te komentare korisnika sustava po zahtjevima.

Najviše odbijenih zahtjeva, njih 57 posto, imalo je Ministarstvo socijalne politike i mladih i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture sa 50 posto odbijenih zahtjeva. Najviše odgovora tijela javne vlasti da ne raspolažu traženim informacijama dali su Ministarstvo gospodarstva (33 posto), Agencija za okoliš i prirodu Zagreb (33 posto) te Državni zavod za statistiku (25 posto). Najviše PPI zahtjeva građana, posredstvom portala Imamo pravo znati, upućeno je Hrvatskim vodama, Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Detaljnu statistiku pogledajte na linku.

stats imamopravoznati.org-#-

Imamo pravo znati je 20. portal u svijetu ovakve vrste – koji dozvoljava građanima da od ukupno 5750 tijela javne vlasti traže informacije i zapise koje su u njihovoj domeni a mogle bi sadržavati korisne informacije. Kao na primjer popis odvjetnika za pružanje besplatne pravne pomoći koja je osigurana socijalno i ekonomski ugroženoj kategoriji građana, lokacije sanduka za sol u Zagrebu koje mogu koristiti građani tijekom zimskog razdoblja za posipavanje zaleđenih pjesačkih kolnika, ili na primjer studije koje su plaćene iz javnog proračuna. Neke građane će možda jedna tematika ili podaci zanimati više od drugih, te je stoga važno da tijela transparentno objavljuju podatke kojima raspolažu, takav je i izvještaj o primopredaji vlasti koji bi govori o stanju i problemima u obavljanju poslova iz ovlasti Vlade prošlog mandata, detaljan izvještaj svakog člana Vlade za svako tijelo državne uprave, o stanju i problemima u područjima iz djelokruga tijela kojim su upravljali te informacije o preuzetim a nepodmirenim obvezama do dana primopredaje vlasti.

Pravo na pristup informacijama je temeljno ljudsko pravo, zaštićeno brojnim međunarodnim konvencijama te samim Ustavom RH (čl. 38., st.4.) i Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13). S obzirom da ostvarenje prava na pristup informacijama doprinosi većoj odgovornosti u radu tijela javne vlasti i efikasnijoj borbi protiv korupcije, ono je pretpostavka demokratizacije društva te sredstvo koje građanima pruža mogućnost da dođu do informacija koje su im potrebne za ostvarivanje njihovih prava. Pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija štiti, prati i promiče Povjerenik za informiranje kao neovisno državno tijelo. Građani dostavljaju žalbe direktno Povjereniku jer portal još ne omogućuje mehanizam žaljenja radi kompliciranog pravnog sustava Republike Hrvatske. Povjerenik rješava žalbe i provodi inspekcijski nadzor nad tijelima javne vlasti te obavlja druge poslove vezane za primjenu Zakona o pravu na pristup informacijama. O Povjereniku i pravu građana na pristup informacijama možete se informirati na pristupinfo.hr.

Možemo reći da je Imamo pravo znati jedan od alata, uz sam Zakon o pravu na pristup informacijama, koji omogućuje građanima da dođu do postojećih informacije koje tijela javne vlasti posjeduju.

Pravo na pristup informacijama ostvaruje se proaktivnom objavom informacija na internetskim stranicama tijela javne vlasti, uključujući i mogućnost sudjelovanja u donošenju propisa u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, ili upućivanjem zahtjeva za pristup informacija tijelu javne vlasti. Građani i pravne osobe zahtjev za pristup informacijama kao i zahtjev za ponovnu uporabu informacija mogu podnijeti ili neposredno slanjem zahtjeva tijelu javne vlasti ili putem Imamo pravo znati kada žele da odgovor koji zaprime bude javan i dostupan svima.

Tijela javne vlasti - Imamo pravo znati

Građanima smo olakšali pristup podacima od tijela javne vlasti za sve zahtjeve poslane putem portala Imamo pravo znati jer ne moraju znati email adresu tijela javne vlasti već samo kome žele uputiti zahtjev za informacijom ili dokumentacijom, te će na mail dobiti obavijest o odgovoru. Od podataka podnositelj zahtjeva treba dati samo ime i prezime. Svi PPI zahtjevi upućeni putem ovog portala su javni i predstavljaju trajnu arhivu, a korisnici mogu pretražiti informaciju koju je već netko ranije dobio putem zahtjeva.

Kada tijelo javne vlasti ne provodi zakonske dužnosti, ekspertna skupina Programiraj za Hrvatsku omogućila je građanima popunjavanje web obrazaca za žalbe ili predstavku koju trebati isprintati i dostaviti Povjereniku za informiranje:

Portal pokreću volonteri, te im ovim putem želim zahvaliti na nesebičnih 270 sati volontiranja i sav trud koji su uložili u portal. Hvala i našim vrijednim volonterima administratorima portala koji čitaju vaše zahtjeve i savjetuju vas o pravu na pristup informacijama. I svima vama koji šaljete zahtjeve!

 

Više o ovom projektu i kako se možete uključiti se u rad na projektu možete saznati na linku. Projekt je do sada spomenut najmanje 17 puta u medijima, a neke press clippinge možete vidjeti na stranici projekta na codeforcroatia.org.

 

Dopušteno je u potpunosti prenositi članak kao i slike uz navođenje izvora.

ImamoPravoZnati.org – prilika za razvoj demokratske političke kulture

Kako bi omogućili građanima lakši pristup informacijama tijela javne vlasti putem interneta te doprinijeli njihovoj transparentnosti i odgovornosti prema građanima, HrOpen ekspertna skupina Programiraj za Hrvatsku i GONG predstavili su internetsku platformu ImamoPravoZnati.org na kojoj građani kroz tri jednostavna koraka mogu tražiti informacije od oko 6.000 tijela javne vlasti.

Portal je zajednički pothvat nevladinog sektora i Povjerenice za informiranje, čija je institucija izradila popis tijela javne vlasti koji će se, kako je najavljeno, stalno nadopunjavati novim informacijama.

“Imamo dobar Zakon o pravu na pristup informacijama i provedbeni okvir, pa je sada loptica na građanima. Putem ImamoPravoZnati.org građani mogu jednostavno, intuitivno i bez poznavanja detalja samog zakona i upravnih postupaka tražiti od gotovo 6.000 tijela javne vlasti informacije na koje imaju pravo”, naglasila je na konferenciji za novinare Jelena Berković iz GONG-a i ustvrdila da je to prilika da svi zajedno, a ne samo u užem krugu zainteresiranih, “pratimo kako se razvija naša demokratska politička kultura”.

izvor-hina_daniel_kasap_dk
Izvor: HINA/ Daniel KASAP / dk

Miroslav Schlossberg iz Hrvatske udruge otvorenih sustava i interneta ocijenio je projekt vrlo korisnim jer građani mogu kroz tri jednostavna koraka proći kroz cijeli proces informiranja, bez razmišljanja o rokovima jer će aplikacija automatski reći korisniku da je rok 15 dana. Podnošenje zahtjeva za pristup informacijama putem interneta ima istu težinu kao i papirnati pisani zahtjevi. Tijelo javne vlasti zakonski je obavezno odgovoriti, a kad ne odgovori u roku, platforma ImamoPravoZnati.org na vrijeme obavještava podnositelja zahtjeva.

Građani ne moraju znati e-mail adresu tijela javne vlasti već samo kome žele uputiti zahtjev za informacijom ili dokumentacijom, te će na mail dobiti odgovor. Od podataka podnositelj zahtjeva treba dati samo ime i prezime. Svi upiti će biti javni i predstavljati trajnu arhivu, a korisnici će moći pretražiti informaciju koju je već netko ranije tražio.

Izvor: imamopravoznati.org
Izvor: imamopravoznati.org

“Portal predstavlja značajan korak naprijed u promociji i ostvarivanju prava na pristup informacijama u Hrvatskoj”, naglasila je povjerenica za informiranje Anamarija Musa. Istaknula je da će najveći izazov u idućem razdoblju biti informirati građane o postojanju stranice, jer ako je građani neće koristiti, ona nema smisla: “Bez građana koji će monitorirati u kojoj se mjeri to pravo ostvaruje, unatoč naporima nećemo doći do transparentnog društva”, ustvrdila je.

Musa je izvijestila da su tijela javne vlasti prošle godine primila više od 20.000 zahtjeva, bilo je 650 žalbi, a dvije trećine od tog broja ih se odnosilo na šutnju javne uprave. U najvećem broju podnositelji su bili građani, a u manjem broju udruge civilnog društva, novinari i dr.

Izvor: gong.hr

Što smo radili nakon CodeAcross i OpenDataDay hackathona

Ovogodišnji CodeAcross i OpenDataDay hackathon je bio pun savršenih civilno-korisnih projekata baziranih na slobodnom kodu i otvorenim podacima. U subotu, 21.2. na hakathonu 20-ak haktivista i haktivistica radili su na projektima: skrejpanje ocjena s mojdoktor.hr i prikaz podataka na Windows Phone aplikaciji za lakši pronalazak doktora u našoj blizini, vizualizacija izvora financiranja političkih stranaka fps.codeforcroatia.org, skrejpanje javne nabave i lokalnih stranica bagatelnih javnih nabava, redeployment platforme otvorenog koda za pristup javnim informacijama Alaveteli, vizualizacija vremenskih uvjeta u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina i skrejpanje i API za cijene goriva u Hrvatskoj – Indeks goriva.

CodeAcross i OpenDataDay hackathon 2015

Nakon hackathona nadopunjavali smo podatke koji su nedostajali, radili smo na korisničkom sučelju platforme za pristup informacijama, testirali smo platformu za pravo na pristup informacijama i ažurirali kontakt podatke tijela javne vlasti.

Platforma za pristup informacijama

Programiraj za Hrvatsku i GONG ovim projektom žele omogućiti građanima transparentniji pristup informacijama tijela javne uprave kroz javno objavljivanje upita i odgovora javnih tijela. Po uzoru na WhatDoTheyKnow.com i AskTheEu.org.

Na ovaj način svaka javna informacija dobivena od tijela javne vlasti postaje dostupna svima, a razgovor je lako pratiti kroz thread-like formu. U 2013. godini građani su podnjeli 155.000 zahtjeva za pristup informacijama – prijavilo je 50% tijela javne vlasti koji su podnijeli izvještaj, a realno brojka bi mogla biti mnogo veća.

Platformu će održavati volonteri ekspertne skupine Code for Croatia.

Karakteristike platforme

  • zahtjeve podnose građani, pravne osobe ili stranci
  • omogućeno slanje online zahtjeva za pristup informacijama tijelima javne vlasti
  • podnositelj zahtjeva ne treba sam pronalaziti kontakt podatke službenika za informiranje
  • javno objavljivanje upita i odgovora tijela javne vlasti
  • kada je zahtjev za pristup informacijama odbijen građani se mogu žaliti Povjereniku za informiranje sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (ZPPI)
  • promoviranje prava na pristup informacijama.

U periodu 15. travnja do 15. svibnja 8 volontera je u beta periodu testiralo i koristilo online platformu za pristup informacijama slanjem zahtjeva za pristup informacijama prema specifičnom obrascu na uzorku od približno 400 tijela javne vlasti. Volonteri su u tom periodu napravili 429 zadataka putem crowdcrafting.org online platforme slobodnog koda za crowdsourcing. Sva statistika i zadaci dostupni su javno na linku testiranje platforme prava za pristup informacijama.
crowdcrafting · Project- Testiranje platforme prava za pristup informacijama · Statistics (3)

Tada je bilo potrebno dodati popis i kontakt adrese svih tijela javne vlasti kojih u Hrvatskoj ima oko 5500. Registar službenika za informiranje je javno dostupan za preuzimanje na Portalu otvorenih podataka, no naišli smo na prepreke jer registar ne sadrži jedinstveni ključ (npr. OIB), neka tijela su bila duplicirana, a neka tijela više nisu aktivna. Nakon 2-3 tjedna čišćenja podataka došli smo na sadašnjih 5716 tijela javne vlasti od kojih njih 52 nema email kontakt podatke. Volonteri su tražili i ažurirali kontakt podatke za ona tijela javne vlasti koja su nam nedostajala, kroz aktivnost povećanje pokrivenosti tijela javne vlasti na platformi za pravo na pristup informacijama sudjelovalo je 8 volontera koji su odradili 459 zadataka putem crowdcrafting.org.
  crowdcrafting · Project- Povećanje pokrivenosti tijela javne vlasti na platformi za pravo na pristup informacijama · Statistics (1)

U timu platforme za pravo na pristup informacijama je sada je četiri volontera koji administriraju portal, a kontaktirati ih možeš putem Open Diskurs foruma, kategorija Imamo pravo znati posvećena pravu na pristup informacijama. Pridruži se i ti timu – pošalji PM Miroslavu.

Izvještaj o volontiranjima u 2014. godini

HrOpen je podnio izvještaj o volontiranjima u 2014. godini. Na našim projektima volontiralo je 45 volontera s odrađenih 870 volonterskih sati, a najviše kroz projekte ekspertne skupine Programiraj za Hrvatsku. Potpun izvještaj možete pronaći ovdje.

Ovom prilikom želimo zahvaliti svim volonterima koji su pridonijeli svojim vještinama i svoje slobodno vrijeme za rad u zajednici.

Statistika volontiranja u HrOpenu u 2014. godini

 

Temeljem članka 33. Zakona o volonterstvu („Narodne novine“ br. 58/07, 22/13) te Pravilniku o sadržaju izvješća o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja („Narodne novine“ br. 101/08) svaki organizator volontiranja dužan je Ministarstvu socijalne politike i mladih, tijelu nadležnom praćenje provedbe navedenog Zakona i razvoj politike volonterstva, dostaviti godišnje izvješće o volontiranju koje je organizirao u protekloj godini.
Izvještajno razdoblje se odnosi na vremensko razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine, a rok za dostavu izvješća je 28. veljače 2015. godine.

Dan otvorenih podataka i vikend građanskih inovacija CodeAcross 2015

Povodom međunarodnog Dana otvorenih podataka i vikenda građanskih inovacija CodeAcross koje se od 20. do 21. veljače održava u Zagrebu i mnogo gradova u svijetu, ekspertna skupina Code for Croatia i lokalna grupa Open Zagreb uz podršku Partnerstva za otvorenu vlast i GONG-a organizira javna događanja na temu „Principi vlasti za 21. stoljeće“.

Ponovno korištenje otvorenih i velikih podataka (open and big data), kako se procjenjuje, pridonijet će rastu gospodarstvu Europske unije za 1,9 posto do 2020. godine, no pitanje je koliko će Hrvatska uspjeti iskoristiti svoje potencijale, o čemu se govorilo prošle godine na okruglom stolu održanom istim povodom.

Iako se početkom ove godine očekuje lansiranje data.gov.hr-a s prvih nekoliko stotina baza podataka u posjedu tijela javnih vlasti, pitanje je kako će se razvijati konkretna tehnička rješenja (aplikacije) i vizualizacije za povećanje korisnosti i transparentnosti javnih podataka.

Konkretna prilika za okupljanje civilnih hakera koji žele razvijati takve aplikacije bit će hackaton koji će se održati u subotu 21. veljače 2015. u sklopu CodeAcrossa. Za razliku od prošle godine kad su razvijane aplikacije poput vizualizacija nekretnina u vlasništvu gradova i politika otvorenih podataka, ove godine planira se razvijanje aplikacija, među ostalim, vezanih uz javne nabave i pravo na pristup informacijama. Naravno, radi se o podacima na koje javnost ima pravo sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama.

Potvrdi dolazak – ulaz je besplatan!

Sudionici hackathona imati će priliku iskoristiti svoje znanje da javne registere i baze podataka učine strojno čitljivim, uz redovan dohvat svježe objavljenih podataka te kroz jednostavno korisničko sučelje omoguće javnosti da jednostavnije pretražuje javne podatke. Dobivene podatke koristili bismo u kreiranju web aplikacije koja bi međusobno povezala ove podatke s dodatnim informacijama drugih javnih tijela.

CodeAcross2015-design-postcard-HR_hires

Raspored

Petak, 20. veljače 2015

Adresa: Srce, Josipa Marohnića 5, 10000 Zagreb

09:00 – 09:30 Otvorene registracije, besplatan ulaz
09:30 – 11:00 Panel diskusija – Okrugli stol: Anamarija Musa, Marinko Brkić-Tot, Igor Vidačak, Eleanor Stewart; moderira Mia Biberović
11:00 – 12:00 Radionica: Iskustvo Velike Britanije u području otvorenih podataka, Eleanor Stewart, Head of Transparency, FCO (GDS, UK)
12:00 – 13:00 Rucak/mingle i match-making: Zajednica će imati priliku razgovarati s predstavnicima institucija i tražiti oslobađanje potrebnih skupova podataka
13:00 – 13:30 Prezentacija: Open source u lokalnoj samoupravi, Milan Rajacic, Hrvatska udruga Linux korisnika (HULK)
13:30 – 14:00 Prezentacija: Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske, Renata Pekorari i dr. sc. Tamara Horvat, DIDU
14:00 – 15:00 Radionica: Pravo na pristup informacijama, Ured Povjerenika za informiranje
15:00 – 15:15 Pauza
15:15 – 15:45 Prezentacija: Transparentno društvo – pametniji registar udruga, Vedran Grčić
15:45 – 16:15 Prezentacija: Open Data Factory, Ratko Mutavdzic
16:15 – 17:30 Radionica: MiliMap, deployment i kako koristiti, Ivan Voras
17:30 – 18:00 Kraj

Subota, 21. veljače 2015

Adresa: Srce, Josipa Marohnića 5, 10000 Zagreb

09:30 – 10:00 Otvorene registracije, besplatan ulaz
10:00 – 10:30 Uvod, predstavljanje izazova
10:30 – 17:30 Timovi rade na izradi open source rješenjima:
10:30 – 17:30 Tim A – izazov lako pretražive baze podataka javne nabave (backend: Python, Django, scraper tools; frontend: PHP, HTML, JS, CSS)
10:30 – 17:30 Tim B – izazov postavljanja Alaveteli open source platforme za pristup informacijama (Ruby on Rails, System Admin, open data entuzijasti bez znanja u developmentu)
10:30 – 17:30 Tim n – okupite vlastiti tim za rješavanje nekog civilnog problema
14:00 – 14:30 Ručak
17:30 – 18:00 Prezentacija rezulata timova i dodjela poklon paketa

Naši sponzori Styria Grupa i Infogr.am osigurali su poklon pakete za sve sudionike hackathona – svi su dobitnici.

Vidmo se!

Građanske inovacije – od natječaja za aplikacije do civilnog hakiranja

Sjedinjene Američke Države pokrenule su portal otvorenih podataka data.gov u svibnju 2009. godine sa 47 skupova podataka. Velika Britanija uslijedila je sa zatvorenom beta verzijom u rujnu 2009. godine i s potpunim otvaranjem prema javnosti u siječnju 2010. godine.

Danas data.gov raspolaže s preko 130.000 skupova podataka a data.gov.uk s preko 20.000 skupova podataka na kojima su nastale mnoge korisne aplikacije.

I Hrvatska će se uskoro pridružiti otvorenim vladama s pokretanjem prvog hrvatskog portala za otvorene podatke sagrađenog na otvorenom kodu – data.gov.hr – koji je najavljen početkom 2015.

Natjecanja za aplikacije i druge vrste manifestacija civilnog hakiranja pomažu u podupiranju razvoja velikih (i rastućih) zajednica koje se sada mogu okupiti i bolje surađivati. Rješenja do kojih te skupine dolaze sve su snažnija i mislim da se na njih s pravom gleda kao na dio odgovora na probleme s kojima se vlada suočava pri korištenju tehnologija i u efikasnom obavljanju posla.

U konačnici, natječaj za najbolju aplikaciju ima pozitivan i dugoročan ekonomski učinak, bez obzira na to dostavljaju li korisnu tehnologiju. Takvi natječaji kataliziraju grupe tehnologa unutar i izvan vlade, koji se zalažu za poboljšanje života stanovnika i posjetitelja
– Anthony Townsend, Smart Cities

Danas se mnogo građanskih hakiranja događa izvan natjecanja za aplikacije, ili čak izvan samih hakatona. Hakiranje je redovita aktivnost koja se događa svaki tjedan ili mjesec u raznim manjim lokalnim skupinama.

Nasuprot onom što sada mislite, “civilni hakeri” nisu vrsta hakera kojima je svrha činiti štetu – upravo suprotno. Civilni hakeri su tehnologisti, aktivisti, dizajneri, poduzetnici, inženjeri – svi koji su voljni surađivati s ostalima u stvaranju, građenju i inovaciji u izazovima njihovog susjedstva, gradova, općina, županija i države.

Pridružite nam se na CodeAcrossu

Od raznih opcija koje se iznose u posljednjih nekoliko godina s ciljem poboljšanja načina na koji vlada primjenjuje tehnologiju, smatram da postoje tri osnovne teme koje možemo identificirati:

  • Reforma vladinog procesa nabave (jer se odnosi na akviziciju IT opreme).
  • Izgradnja unutrašnje sposobnosti vlade da bolje upravlja IT projektima (osobito onim većim projektima).
  • Postavljanje API-ja i puštanje otvorenih podataka kako bi se stvorila platforma na kojoj treće strane mogu razvijati nove aplikacije i usluge (“vlada kao platforma”).

Kako bi se riješio ovaj sveobuhvatni problem, potreban je svaki od ova tri pristupa u određenoj mjeri – sva tri trebaju biti u međusobnoj ravnoteži. Od ove tri teme, ona koji traži najradikalniji pristup od načina na koji vlada trenutno radi, jest onaj treći – pretvaranje vlade u platformu.

Opseg promjena koje se moraju primijeniti na trenutačni proces nabave zasigurno je ogroman, a vlade imaju dug put do stvaranja kapaciteta za uspješno upravljanje IT projektima kakvo vidimo u organizacijama privatnog sektora. No, napredak na tim područjima uključuje promjene – dramatične onoliko koliko bi morale biti – na postojećim procesima, a ne na izumu nekih novih.

Ideja o stvaranju vlade kao platforme i omogućavanju agencija da surađuju s vanjskim strankama (izvan tradicionalnih načina ugovaranja), kako bi razvile aplikacije za njihove izborne jedinice, mogla bi djelovati kao vrlo radikalna promjena. To zahtijeva od vlade djelomično odricanje od kontrole nad novim stakeholderima, razvijanje mehanizama za angažiranje i suradnju s tim stakeholderima te ponovno osmišljavanje svoje uloge u lancu pružanja IT usluga – kako ne bi više bili jednostran tvorac rješenja kojima se koristi vlada i koja se koriste za vladu, i kako bi omogućili drugima da sudjeluju u izgradnji.

Unatoč percipiranoj novosti ovog pristupa u svijetu tehnologije, iza nje je zapravo duga povijest oslanjanja na vanjske volontere koji su pomagali u provođenju važnih vladinih usluga – onih koje se nastavljaju i danas. Ustvari, postoji bogat spektar primjera koje možemo promatrati u suvremenom poslovanju vlade: ono uključuje oslanjanje vlade na vanjske volontere u pružanju osnovnih javnih usluga.

Vjerujem da su ovi primjeri ključni za informiranje o načinu na koji bi vlade trebale surađivati s vanjskim civilnim hakerima na razvoju novih rješenja koja mogu poboljšati učinkovitost vlade i kvalitetu usluga koje pruža.

Zainteresirani za ovu tematiku mogu se i ove godine pridružiti ekspertnoj skupini Programiraj za Hrvatsku koja ove godine organizira drugi po redu CodeAcross Hrvatska 2015 – događaj na kojem očekujemo uspostavu važnih čimbenika u pravu na pristup informacijama i otvorenim podacima uz korištenje slobodnog koda.

Na neki način, civilno hakiranje je manifestacija nezadovoljstva vladinim službama. I dok je vjerojatno nezadovoljstvo radom vlade u nekoj mjeri uvijek postojalo, širenje otvorenih podataka i moćnih, jeftinih alata za korištenje tim podacima za izgradnju novih aplikacija, omogućilo je građanima da izrade vlastita sučelja za interakciju s njihovom vladom.

Postoji obilje primjera koji ukazuju na to kako vanjski suradnici razvijaju rješenja baziranim na podacima koje pružaju i održavaju tijela javne vlasti kako bi ispunili očekivanja ili upozorili na problem čije bi rješavanje inače potpalo pod službenu odgovornost tijela javne vlasti.

Prije civilnog hakiranja, ljudi nisu mogli osmisliti vlastitu interakciju s vladom kakva im odgovara ili promijeniti način na koji se predstavljaju informacije i usluge vlade. Sada se to može vrlo lako učiniti. Za birokraciju to predstavlja ogroman izazov i, na mnogo načina, ogromnu priliku.

Pridružite nam se na CodeAcrossu

CodeAcross je vikend građanskih inovacija koje se od 20. do 22. veljače događa istovremeno u mnogo gradova diljem svijeta. Taj vikend je također i međunarodnim Dan otvorenih podataka!

Pozivamo zajednicu da proispita ekosustav u kojem otvoreni podaci mogu postati alat efikasnijeg donošenja odluka i efikasnije usluge, može potaknuti ekonomiju i ojačati građane da uzmu aktivnu ulogu za boljitak svoje zajednice.

Sačuvajte datume – CodeAcross Hrvatska 2015:

petak, 20. veljače 2015.
subota, 21. veljače 2015.

Ulaz – besplatan

Pogledajte raspored.

CodeAcross 2014 infographic