Projekt HrOpen ekspertne skupine Programiraj za Hrvatsku pravo na pristup informacijama pokrenut je 21. veljače 2015. na CodeAcross/OpenDataDay 2015 hackathonu u Zagrebu. Od travnja 2015. do predstavljanja javnosti 9. lipnja 2015. Imamo pravo znati bio je u beta fazi. Do kraja 2015. godine Imamo pravo znati imao je ukupno 4310 transakcija što uključuje zahtjeve za pristup informacijama, zahtjeve za ponovnu uporabu informacija, zahtjeve za dopunu odnosno ispravak informacija, odgovore i zaključke tijela javne vlasti te komentare korisnika sustava po zahtjevima.
Najviše odbijenih zahtjeva, njih 57 posto, imalo je Ministarstvo socijalne politike i mladih i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture sa 50 posto odbijenih zahtjeva. Najviše odgovora tijela javne vlasti da ne raspolažu traženim informacijama dali su Ministarstvo gospodarstva (33 posto), Agencija za okoliš i prirodu Zagreb (33 posto) te Državni zavod za statistiku (25 posto). Najviše PPI zahtjeva građana, posredstvom portala Imamo pravo znati, upućeno je Hrvatskim vodama, Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Detaljnu statistiku pogledajte na linku.
Imamo pravo znati je 20. portal u svijetu ovakve vrste – koji dozvoljava građanima da od ukupno 5750 tijela javne vlasti traže informacije i zapise koje su u njihovoj domeni a mogle bi sadržavati korisne informacije. Kao na primjer popis odvjetnika za pružanje besplatne pravne pomoći koja je osigurana socijalno i ekonomski ugroženoj kategoriji građana, lokacije sanduka za sol u Zagrebu koje mogu koristiti građani tijekom zimskog razdoblja za posipavanje zaleđenih pjesačkih kolnika, ili na primjer studije koje su plaćene iz javnog proračuna. Neke građane će možda jedna tematika ili podaci zanimati više od drugih, te je stoga važno da tijela transparentno objavljuju podatke kojima raspolažu, takav je i izvještaj o primopredaji vlasti koji bi govori o stanju i problemima u obavljanju poslova iz ovlasti Vlade prošlog mandata, detaljan izvještaj svakog člana Vlade za svako tijelo državne uprave, o stanju i problemima u područjima iz djelokruga tijela kojim su upravljali te informacije o preuzetim a nepodmirenim obvezama do dana primopredaje vlasti.
Pravo na pristup informacijama je temeljno ljudsko pravo, zaštićeno brojnim međunarodnim konvencijama te samim Ustavom RH (čl. 38., st.4.) i Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13). S obzirom da ostvarenje prava na pristup informacijama doprinosi većoj odgovornosti u radu tijela javne vlasti i efikasnijoj borbi protiv korupcije, ono je pretpostavka demokratizacije društva te sredstvo koje građanima pruža mogućnost da dođu do informacija koje su im potrebne za ostvarivanje njihovih prava. Pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija štiti, prati i promiče Povjerenik za informiranje kao neovisno državno tijelo. Građani dostavljaju žalbe direktno Povjereniku jer portal još ne omogućuje mehanizam žaljenja radi kompliciranog pravnog sustava Republike Hrvatske. Povjerenik rješava žalbe i provodi inspekcijski nadzor nad tijelima javne vlasti te obavlja druge poslove vezane za primjenu Zakona o pravu na pristup informacijama. O Povjereniku i pravu građana na pristup informacijama možete se informirati na pristupinfo.hr.
Možemo reći da je Imamo pravo znati jedan od alata, uz sam Zakon o pravu na pristup informacijama, koji omogućuje građanima da dođu do postojećih informacije koje tijela javne vlasti posjeduju.
Pravo na pristup informacijama ostvaruje se proaktivnom objavom informacija na internetskim stranicama tijela javne vlasti, uključujući i mogućnost sudjelovanja u donošenju propisa u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, ili upućivanjem zahtjeva za pristup informacija tijelu javne vlasti. Građani i pravne osobe zahtjev za pristup informacijama kao i zahtjev za ponovnu uporabu informacija mogu podnijeti ili neposredno slanjem zahtjeva tijelu javne vlasti ili putem Imamo pravo znati kada žele da odgovor koji zaprime bude javan i dostupan svima.
Građanima smo olakšali pristup podacima od tijela javne vlasti za sve zahtjeve poslane putem portala Imamo pravo znati jer ne moraju znati email adresu tijela javne vlasti već samo kome žele uputiti zahtjev za informacijom ili dokumentacijom, te će na mail dobiti obavijest o odgovoru. Od podataka podnositelj zahtjeva treba dati samo ime i prezime. Svi PPI zahtjevi upućeni putem ovog portala su javni i predstavljaju trajnu arhivu, a korisnici mogu pretražiti informaciju koju je već netko ranije dobio putem zahtjeva.
Kada tijelo javne vlasti ne provodi zakonske dužnosti, ekspertna skupina Programiraj za Hrvatsku omogućila je građanima popunjavanje web obrazaca za žalbe ili predstavku koju trebati isprintati i dostaviti Povjereniku za informiranje:
Portal pokreću volonteri, te im ovim putem želim zahvaliti na nesebičnih 270 sati volontiranja i sav trud koji su uložili u portal. Hvala i našim vrijednim volonterima administratorima portala koji čitaju vaše zahtjeve i savjetuju vas o pravu na pristup informacijama. I svima vama koji šaljete zahtjeve!
Više o ovom projektu i kako se možete uključiti se u rad na projektu možete saznati na linku. Projekt je do sada spomenut najmanje 17 puta u medijima, a neke press clippinge možete vidjeti na stranici projekta na codeforcroatia.org.
Dopušteno je u potpunosti prenositi članak kao i slike uz navođenje izvora.